Kako riješiti kašalj kod plućne astme i alergije

Smatra se da u visoko razvijenim zemljama oko 30% populacije pati od alergija. Alergija ili drugim riječima osjetljivost je pretjerana, neobična reakcija imunog sistema na tzv. alergenekoji su strani za organizam, a prisutni su u okolišu, i koje bi zdrav organizam ignorisao. Alergija je stečena reakcija, znači pojavljuje se samo u kontaktu s alergenom, pri čemu sljedeći takav kontakt izaziva lavinu reakcija spremnih protutijela, što za posljedicu ima otpuštanje supstance zvane histamin, odgovorne za veliki dio simptoma povezanih s alergijom. U nekim slučajevima osjetljivost se razvija nakon višekratnih kontakata s alergenom, u drugima nastaje tek nakon godina ponavljajućeg izlaganja određenom faktoru.

Sklonost razvoju alergije je genetski uslovljena. Ne nasljeđuje se alergija već predispozicija za njen razvoj.

Ukoliko oba roditelja pate od alergija, rizik da će oboljeti dijete doseže 50-70%, a ako boluje jedan od roditelja ili neko u porodici, rizik je 20-40 %.

Simptomi alergije mogu se pojaviti bilo kada. Postoji zavisnost između uzrasta i i vrste reakcije. Alergije na hranu pokazuju se najčešće u najranijem djetinjstvu, alergije na sijeno, alergijske upale mrežnice i astma se javljaju kod djece i mladih, dok su osipi i osjetljivost na ubode insekata karakteristični za odrasle.

Tipično za astmu je napad gušenja i kašlja u noći i u jutarnjim satima kao posljedicabronhospazma. Gušenje i kašalj često prestaju sami od sebe ili nakon uzimanja lijekova koje koristi osoba koja boluje od astme. Kod nekih oboljelih osoba je uporan kašalj (bez gušenja) jedini simptom astme. Tada govorimo o tzv. astmatičnoj varijanti kašlja. Između napada većina oboljelih ne osjeća nikakve simptome. Kod dobro liječene astme simptomi su sporadični (rjeđe od 3 puta u sedmici), oboljeli se ne budi noću zbog kašlja, ne smeta njegovom svakodnevnom životu i bolest se ne pogoršava.
Ukoliko se astma ne kontroliše, simptomi se javljaju gotovo svakodnevno (češće od 2x/ sedmično), otežavaju san, život i posao, a teška pogoršanja zahtijevaju bolničko liječenje.
Kašalj kod astme je obično suh (bez iskašljavanja sline) kojem se pridružuje gušenje iotežano disanje. Samo ponekad se završi iskašljavanjem male količine bjeličaste, guste sline. Napad kašlja kod astme može izazvati: kontakt s alergenom na koji je osoba osjetljiva (npr.prašina, životinjska dlaka, plijesan), nadražujući faktori (npr. aerosoli, mirisi boja), stres ili jake emocije, duhanski dim, onečišćenje zraka, neki lijekovi (npr. acetilsalicilna kiselina ili drugi nesteroidni protivupalni lijekovi), virusne upale gornjih disajnih puteva.
Ako se astma veže sa osjetljivošću na alergene koji su prisutni u okolišu, npr. pelud biljaka, tada se simptomi mogu pogoršati za vrijeme cvjetanja (npr. u proljeće ili rano ljeto). Zato je važno znati na šta smo osjetljivi ili kada šta cvjeta. Kod nekih koji boluju od astme, više uopće nema simptoma astme nakon perioda cvjetanja. Za vrijeme cvjetanja često se dodatno javljaju simptomi hunjavice i konjuktivitis.

Da bi se dijagnosticirala osjetljivost, rade se testovi na koži ili se putem krvi označava koncentracija protutijela IgE koji su svojstveni za pojedine alergene. Osobe osjetljive na pelud biljaka trebale bi se upoznati s peludnim kalendarom. Zahvaljujući njemu, može se provjeriti kada je najviša koncentracija peludi biljaka, a u periodu koji prethodi cvjetanju, pojačati osnovno liječenje astme (prevencija), dodatno uzimati lijekove koji smanjuju poteškoće s upalama ili konjuktivitisom.

Ako su provedena ispitivanja pokazala osjetljivost na konkretne alergene, vrijedi zapamtiti metode izbjegavanja izlaganja. One mogu biti razne, zavisno od alergena koji uzrokuje osjetljivost. Ponekad je, nažalost, jedino rješenje rastanak od omiljenog kućnog ljubimca ili izbjegavanje određenih lijekova.

Kako se može izbjeći napad kašlja kod astme:

• Sistematično uzimanje lijekova
• Stalne kontrole kod specijalista
• Snošenje lijekova uz sebe koji šire bronhije
• Izbjegavanje kontakta s alergenima
• Odgovarajući postupak prije fizičkog napora
• Izbjegavanje infekcija, a za vrijeme povećanog rizika obolijevanja – modifikovanje osnovnog liječenja
• Poznavanje peludnog kalendara i odgovarajuće korištenje lijekova u periodu koji prethodi cvjetanju
• Edukacija osoba koje okružuju oboljele o tome kako postupati u stanju teškog gušenja (posebno djece)