7 glavnih razloga za nastanak tumora
Postoji više od 40 uvjeta u radnoj okolini koji mogu biti kancerogeni za čovjeka
Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna agencija za istraživanje tumora, 4. veljače posvetile su globalnom promicanju različitih načina prevencije i borbe protiv karcinoma (tumora). Smatra se da je moguće spriječiti nastanak jedne trećine tumora, ako se izbjegne ovih sedam štetnih uzroka
Na Zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar objavljeno je koje su navike i utjecaji iz okoline najčešći uzroci za nastanak tumora.
Pušenje
Pušenje je najsnažniji pojedinačni rizični faktor pojave tumora. Procjena je da pušenje uzrokuje oko 22 posto smrti od karcinoma godišnje (na svjetskoj razini). Oko 70 posto karcinoma pluća može se povezati s pušenjem, kao pojedinačnim faktorom rizika. Dokazano je i da pasivno pušenje povećava rizik pojave karcinoma pluća. I drugi oblici uživanja duhana povećavaju rizik obolijevanja: upotreba duhana žvakanjem povećava rizik pojave karcinoma usne šupljine, jednjaka i gušterače.
Fizička neaktivnost, pretilost i prekomjerna tjelesna težina
Uravnotežena prehrana jedan je od čimbenika prevencije pojave karcinoma. Postoji povezanost između pretilosti, prekomjerne tjelesne težine i pojave nekih karcinoma, kao što su karcinom jednjaka, dojke, kolorektalni karcinom i karcinom bubrega. Učestalo konzumiranje crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda može biti povezano s pojavom karcinoma debelog crijeva. Uravnotežene prehrambene navike i redovita tjelesna aktivnost osnova su zdravlja i prevencije kroničnih bolesti pa tako i karcinomom.
Alkohol
Rizik pojave karcinoma raste s količinom i učestalošću konzumacije alkohola. Rizik se također povećava ukoliko osoba uz učestalu konzumaciju alkohola i puši. Za pojedine karcinome, utjecaj alkohola različit je kod muškaraca i kod žena. Primjerice, 22 posto karcinoma usne šupljine i ždrijela povezuje se, između ostalog i s konzumacijom alkohola dok je kod žena ova povezanost uočena u 9 posto karcinoma. Ova razlika pripisuje se prosječnoj količini konzumacije koja se razlikuje kod muškaraca i žena. Slične spolne razlike postoje i kod karcinoma jednjaka i jetre (Rehm et al., 2004).
Infekcije
Mikroorganizmi su odgovorni za oko 22 posto smrti od karcinoma u zemljama u razvoju i za 6 posto smrti od karcinoma u razvijenom svijetu. Hepatitis B i C rizični su faktori pojave karcinoma jetre, humani papiloma virus uzrokuje karcinom cerviksa, Helicobacter pylori povećava rizik pojave karcinoma želuca. U pojedinim zemljama infekcija parazitima (shistosomijaza) povećava rizik pojave karcinoma mokraćnog mjehura. Preventive mjere uključuju cijepljenje i zaštitu od infekcije i infestacije, odnosno mjere zdravstvenog odgoja kao i mjere ranog otkrivanja bolesti kroz javnozdravstvene programe.
Zagađenje okoliša
Zagađenje okoliša (zraka, vode, tla i hrane) karcinogenim tvarima (kemikalijama) smatra se odgovornim za 1 do 4 posto svih karcinoma (IARC/WHO, 2003). Izloženost karcinogenima iz okoline može se dogoditi konzumiranjem zagađene vode, udisanjem atmosferskog zraka ili zraka u zagađenoj prostoriji, konzumiranjem hrane koja sadrži karcinogene tvari (primjerice dioksine). Procjenjuje se da izloženost plinu radonu iz tla ili građevinskih materijala uzrokuje između 3 i 14 posto karcinoma pluća. Razina ovog plina u prostorijama može se smanjiti primjerenom ventilacijom i specifičnim postupcima zaštite podova i zidova. Briga o okolišu: zdravom uzgoju hrane, čistoći vode i zraka i ambijentalnom okolišu smatra se važnim čimbenikom u prevenciji karcinoma. Dodatna važnost brige o okolišu leži u njenom utjecaju na većepopulacijske skupine.
Nepovoljni uvjeti radnog mjesta
Smatra se kako postoji više od 40 uvjeta u radnoj okolini koji mogu biti karcinogeni za čovjeka, a svrstavaju se u tzv. radno-okolišne karcinogene (Siemiatycki et al., 2004). Najčešće se povezuju s rakom pluća, mokraćnog mjehura, dušnika, kože, s leukemijom i rakom larinksa. Mezoteliom se, primjerice, povezuje s izloženošću azbestu na radnom mjestu. Tumori čija pojava se povezuje s radnim mjestom učestaliji su u radno aktivnoj populaciji i rizik njihove pojave veći je u toj populaciji (u usporedbi s općom populacijom). Oko 20 do 30 posto muške i 5 do 20 posto ženske radno aktivne populacije (15. do 64. godine) može biti izloženo karcinogenima raka pluća tijekom svog radnog vijeka. Smatra se i da je 2 posto slučajeva leukemije u svijetu uzrokovano uvjetima na poslu (WHO).
Zračenje
Ionizirajuće zračenje karcinogeno je za ljude. Ono može uzrokovati leukemiju i brojne tzv. solidne tumore, s većim rizikom, ako je izloženost bila u mlađoj životnoj dobi. Ionizirajuće zračenje ujedno je i jedno od osnovnih dijagnostičkih i terapeutskih oruđa. Kako bi dobrobit od zračenja bila veća od potencijalne štete, radiološke medicinske procedure moraju biti adekvatno propisane i izvedene, s posebnom pažnjom kad su u pitanju djeca. Ultraljubičasto zračenje, odnosno pretjerana izloženost sunčevim zrakama, može uzrokovati tumore kože kao što su bazocelularni karcinomi, karcinomi skvamoznih stanica ili melanomi.